NE SMANJI LI RASHODE ZEMLJA ĆE IDUĆE GODINE UĆI…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Oglasi

Vijesti 2

Oštri rezovi u proračunu

ZAGREB - Rebalans proračuna, kako sada stvari stoje, mogao bi biti kozmetičke prirode, što bi u konačnici moglo dovestio do deficita većeg od planiranih 13 milijardi kuna. Volje za značajnije rezove na rashodovnoj strani, ali i značajnije pomake na prihodovnoj strani, kako se može čuti - nema. Odnosno, Vlada je nakon što je osluhnula bilo bankara sklona ne zamjeriti im se  uvođenjem makar i privremenog oporezivanja aktive.To znači da se rebalansom neće značajnije zahvatiti ni rashodovna strana, pa bi Hrvatska u iduću godinu mogla ući s deficitom na razini možda i višoj od 15 milijardi kuna. Drugim riječima, to je razina 5,5 posto BDP-a, a zemlja ulazi u zonu financijskog rizika.
Uoči idućeg tjedna, kada bi Vlada trebala predstaviti rebalans proračuna, intenzivirali su se razgovori u Vladi s ekonomskim savjetnicima, ali i koalicijskim partnerima s kojima bi se finalni dogovor trebao odigrati u ponedjeljak. Već je nakon jučerašnjeg sastanka s premijerkinim savjetničkim timom bilo jasno da se od ideje uvođenja poreza na aktivu banaka lagano odstupa, iako bi taj porez, kao uvjet za rezove na rashodovnoj strani, bio prihvatljiv i koalicijskim partnerima HDZ-a - HSS-u Josipa Friščića i SDSS-u Milorada Pupovca.

Porodiljne naknade i doplatak zaštićeni
No, pritisak bankara proteklih je dana bio velik, a država očito računa kako će nova jesenska zaduženja osigurati na domaćem tržištu, pa bi poteze mogla vući "linijom manjeg otpora". No, bez značajnijih zahvata na prihodovnoj strani, Vlada teško može računati na iole prihvatljive rezove izdataka. Na ulici bi mogla imati zaposlene u državnim i javnim službama, ali i seljake. Ono što je sigurno da se neće dirati, i što je premijerka istaknula, porodiljne su naknade i dječji doplatak.
Konačna odluka o prihodima i rashodima proračuna nije donesena i svi uključeni u razgovore i dalje ponavljaju kako su "sve opcije otvorene". S premijerkom se jučer sastao Friščić. Ustvrdio je kako treba vidjeti je li potrebno bankama uvesti porez, ali i dodao kako oni koji ostvaruju profit dio tog profita trebaju dati kao svoj doprinos za rješavanje krize i financijsku stabilizaciju države.
- Bit ćemo za ono za što će se opredijeliti većina. Svoj doprinos za rješavanje krize do sada su dali građani, umirovljenici i zaposleni, te jednako tako to trebaju dati oni koji su čitavo to vrijeme imali dobre profite i dobro poslovali - jasan je Friščić. Prema njegovom mišljenju, neće se ostvariti prognoze da će uvođenjem poreza bankama nestati kreditiranje i doći do povećanja kamate.

Novo zaduživanje
- Ja znam da je njima najlakše, da je Vlada, država, odnosno Šuker - najbolja mušterija. Što je u proračunu veća rupa to će biti više potraživanja, međutim na taj način nećemo riješiti problem financiranja svih javnih potreba, a jednako tako i postići stabilnost proračuna - ustvrdio je Friščić. Time se dodatkao i jednog od bolnih problema. Banke su svjesne svoje snage i mogućnosti ucjene. Vlada ih treba pa im je sklona izići ususret računajući da će potrebne kredite na jesen osigurati na domaćem tržištu. Europsko će, naime, biti "zakrčeno", jer će mnoge vlade tražiti novac. No, novo zaduživanje znači i rast deficita, a to zasigurno nije dobar start za predstojeću izbornu godinu.
Tim ekonomskih savjetnika premijerke, pak, nije jedinstven u razmišljanjima što treba napraviti. Ni ne treba biti. Za oštre proračunske poteze bori se Željko Lovrinčević, smatrajući da je preduvjet za rezove uvođenje poreza bankarima. Drukčije razmišljaju Sandra Švaljek i Borislav Škegro, koji su se i u petak negativno osvrnuli na mogućnost oporezivanja bankara.
- Opći stav ekonomista je da je svaki novi porez opterećenje koje šteti gospodarstvu i u tom smislu idu naši savjeti premijerki, međutim, o odlukama će se još razgovarati - kazala je Švaljek nakon jučerašnjeg sastanka u Banskim dvorima, dok Škegro smatra da porez na aktivu banaka nije ključan u pogledu rebalansa proračuna.

Premijerka Jadranka Kosor izjavila je jučer popodne da konzultacije s koalicijskim partnerima oko rebalansa proračuna još uvijek traju, ali nije željela reći kada bi taj posao trebao biti gotov, niti kada bi o tom prijedlogu trebao raspravljati Sabor. “Mi smo rekli da će rebalansa biti, a kada će on biti o tome nikada nitko nije progovorio ni riječi. Namjeravam na jedan sastanak pozvati i predstavnike svih sindikalnih središnjica da im prezentiramo što ćemo predložiti Saboru”, rekla je Kosor. Ona je odbacila navode da pozivanje sindikata znači da će Vlada predložiti smanjivanje plaća u javnom i državnom sektoru. Rekla je kako nema govora o tome da ona mora miriti svoje gospodarske savjetnike i koalicijske partnere oko poreza na banke, jer se oni nisu posvađali.

Hrvatska je - unatoč navodno uspješnoj turističkoj sezoni - pred višegodišnjim dužničkim ropstvom ako se odluči na znatno povećanje vanjskoga duga. Za taj status, uostalom, već ispunjava gotovo sve uvjete. Prvo, iznos dospjelih kamata na vanjski dug veći joj je od vrijednosti povećanja godišnjeg BDP-a. Drugo, dospjela otplatna rata ukupnog vanjskog duga veća je od 20 posto BDP-a. Treće, ukupni vanjski dug veći je od BDP-a, ali i od tržišne vrijednosti preostale, kvalitetnije državne imovine. Četvrto, gotovo sav bankarski potencijal i gotovo sva nacionalna štednja u posjedu su stranih bankarskih mreža. I peto, zbog stanja prezaduženosti otežano je i sve skuplje dalje zaduživanje Ministarstva financija u inozemstvu i na međunarodnom financijskom tržištu.(I.J.)
Sandra Švaljek
članica savjetničkog tima premijerke
Svaki novi porez je opterećenje koje šteti gospodarstvu
Željko Lovrinčević
ekonomski savjetnik premijerke
Preduvjet za rezove je uvođenje poreza bankarima