Hrvatske obitelji osiromašile zbog banaka i energetskih…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Oglasi

Vijesti 2

Foto:Arhiva

ZAGREB - Građanin Hrvatske koji prima prosječnu plaću svaki mjesec, dobiva 282 kune više nego što je to bilo potkraj ljeta 2008. godine, kad je već i tadašnji premijer Ivo Sanader priznao da je recesija stigla i u Hrvatsku, no to nikako ne znači da ima više novca za pokrivanje svojih potreba, makar cijene u maloprodaji nakon inflacije u 2007. godini nisu značajno rasle. Godišnji budžet radnika s prosječnim primanjem veći je 3.284 kune,no, građanima su novac iz džepova "izbile" banke, država i energetske tvrtke, pa on zapravo ima sedam tisuća kuna manje nego u 2008. godini.
Tako su na godišnjoj razini samo banke, država i energetske tvrtke prosječnoj obitelji poskupile svoje "usluge" za ukupno više od deset tisuća kuna. Računica je jasna: obitelj koja živi od jedne prosječne plaće koja trenutno iznosi nešto više od 5.300 kuna, siromašnija je godišnje za oko sedam tisuća kuna, odnosno oko 600 kuna mjesečno, i to samo kad plati kredit banci, pokrije obveze državi i plati račune za struju, plin i grijanje.

Plaće uglavnom manje od prosjeka
Obitelj u kojoj rade dva člana i dobivaju prosječnu plaću, unatoč tome što im na račun sjedne oko 6.600 kuna više nego 2008. godine, na godišnjoj razini imaju 3.500 kuna manje, odnosno oko 300 kuna mjesečno. Što je najtužnije čini se da je riječ o onim bogatijima i sretnijima, jer plaću manju od prosječne prima više od 70 posto hrvatskih radnika. U prosječnu hrvatsku plaću u posljednje su dvije godine najviše zagrabile banke. Građani koji imaju stambeni kredit s početnom ratom od tri tisuće kuna, uz gotovo 50 postotni rast kamata, sada moraju svaki mjesec izdvojiti 500 kuna više, što znači da ih otplata kredita godišnje košta šest tisuća kuna više nego u 2008., na čijem su kraju banke prvi put drastično podigle kamate. Onima koji su kredit vezali uz švicarski franak rata je narasla i za tisuću kuna mjesečno.
Država je pak u posljednjih godinu dana prosječnu plaću umanjila za 120 kuna mjesečno, naplaćujući krizni porez, a odlukom o ukidanju besplatnih udžbenika obitelj s jednim školarcem ostala je bez 500 do tisuću kuna, ovisno o tome u koji razred dijete ide. Uz to većina građana, pa tako i onih s prosječnom plaćom, odvaja dodatni novac za zdravstveno osiguranje, a polica dopunskog osiguranja u slučaju prosječne plaće stoji stoji 130 kuna mjesečno, što je na godišnjoj razini 1.560 kuna. Tako je država ukidanjem besplatnih udžbenika, uvođenjem kriznog poreza i dopunskog osiguranja sama “pojela” rast prosječne plaće od oko 3.500 kuna godišnje.

Dva poskupljenja plina
Uz to, od srpnja 2008. godine Hrvate svakih pola godine pogodi poskupljenje struje, plina ili grijanja. Tako je prosječna rata za struju u odnosnu prema ljetu 2008. godine veća za 37 kuna, odnosno za oko 450 kuna godišnje, a onima koji se griju na struju i znatno više. No, nisu lagano prošli ni građani koji se griju na plin ili koriste usluge lokalnih toplana. Od srpnja prošle godine plin je poskupio dva puta, jednom 20, a drugi put 15 posto. Tako su i mjesečne rate za plin, bar u sezoni grijanja veće za gotovo sto kuna nego prije godinu dana. Grijanje je skuplje od početka prošle godine u prosjeku 20 posto. Kakvu god kombinaciju energenata građani koristili te su kompanije prosječnoj obitelji mjesečno uzele najmanje sto kuna, odnosno najmanje tisuću kuna na godišnjoj razini.
S punim pravom već sada mnoge obitelji strepe od cijena plina, struje i grijanja kakva će ih pogađati ove jeseni i zime, posebice i zbog toga što se krizi, sada je to očito, još uvijek ne vidi kraja.